BAZGA
Cvjetovi bazge su bogati glikozidima, taninima, flavonoidima, karotenima, rutinom i vitaminom C. Bobice bazge sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C. Pretpostavlja se da su flavonoidi koje sadrži bazga odgovorni za većinu njezinih ljekovitih svojstava. Flavonoidi su moćni antioksidansi koji štite naše stanice od oštećenja. Zbog toga bazga se koristi u liječenju degenerativnih bolesti i kao prevencija karcinoma. Veliki je saveznik u sprečavanju gripe i prehlade jer jača imunitet.
Sirup od bobica bazge jedan je od najučinkovitijih prirodnih pomagača kod viroze i gripe. Bobice bazge bogate su antioksidansima, jačaju imunitet, pune su vitamina (osobito Vitamina C) i minerala. Zrele bobice sadrže mnoge ljekovite tvari: jabučnu, valerijansku i taninsku kiselinu, gorke tvari, eterično ulje, šećer, vosak, gumu, smolu i vitamine A-1, B, B-1, B-2 i C kao i novootkriveni vitamin J. Taj posljednji vitamin ima naročitu moć sprečavanja upale pluća pa ga treba obilno davati onima koji imaju osjetljiva pluća ili boluju od plućne tuberkuloze. U bobicama bazge naročito je sadržan vitamin B-1 (tijamin, aneurin).
Terjak je pripravak od bobica bazge koji sliči na čvrstu marmeladu od bazge, ali se koristi prvenstveno za čaj. Stavlja se 1 žličica smjese u 2 dcl vruće vode i dobije se vrlo ukusan, crni, topli napitak koji se u koristi kod respiratornih infekcija – od prehlade do upale pluća. Može se koristiti kao đem ili nadjev za fine kolačiće.
MEDVJEĐI LUK
divlji češnjak, medveđi luk, pasji luk, srijemuž, srijemuš.
Nijedna biljka na zemlji nije tako djelotvorna u pročišćavanju želuca, crijeva i krvi kao što je medvjeđi luk.
Za detoksikaciju organizma ne postoji bolje vrijeme od proljeća, kako na fizičkoj, tako i na psihičkoj razini. Znano nam je da je uvjet dobrog zdravlja dobra psihofizička kondicija, a za nju je u proljeće potrebno obilje vitamina i minerala iz prirodne riznice, kako bi se na prirodan način namaknuli prirodni sastojci nužni za rad metabolizma. Stariji ljudi sa sela znaju reći da medvjed dobro zna što mu je jesti poslije dugog zimskog sna, a to je divlji češnjak – luk, po čemu je i dobio naziv ”medvjeđi” luk.
Pomaže: u pročišćavanju cijelog organizma, napose krvi, te štiti krvne žile od stvaranja arteroplakova, radu želuca i probavi, od otvaranja apetita do zatvora, reguliranju krvnog tlaka, u liječenju oboljenja crijeva, jer uništava bakterije i nametnike, u rastvaranju stare i tvrdokorne sluzi, iskašljavanju, kod tegoba s jetrom, kao što su masna, uvećana i tvrda jetra, u liječenju rana, osipa, lišaja kao i raznih nečistoća kože, u liječenju arterioskleroze i to uznapredovale, kao i kod multiple skleroze i ovapnjenja živaca.
Svježi listovi divljeg luka koriste se za salatu, pomiješani s divljim samoniklim ljekovitim biljem kao začin, za posipanje raznih jela i juha, te u namazima.
Od listova dok su mladi i svježi može se iscijediti sok, konzervirati i pohraniti te koristiti cijelu godinu.
ŠLJIVA
Šljiva je prava mala riznica vrijednih nutrijenata, pa tako sadrži u 100 g otprilike: 5-8 g vitamina C, 14 mg kalcija, 10 mg magnezija i 220-240 mg kalija! Nikako ne smijemo izostaviti ni prisustvo brojnih antioksidansa, među kojima značajno mjesto zauzimaju fenoli. Neka najnovija istraživanja pokazuju da samo jedna šljiva sadrži jednaku količinu antioksidansa kao puna šaka borovnica, a ujedno je i znatno jeftinije i pristupačnije voće.
Visokom sadržaju vitamina C pripisuje se i veća apsorpcija željeza kod redovite konzumacije šljiva.
Od ostalih vitamina koje šljiva sadrži treba spomenuti B1, B2, B6, E, te beta-karoten (koji se u organizmu pretvara u vitamin A).
Šljive se konzumiraju kao svježe ili suhe, te u raznim prerađevinama kao što su sokovi i džemovi.
Srce: Šljiva pospješuje bolji rad srca te jača srce i srčani mišić.
• Krv: Šljiva čisti i jača krv, pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma, jača imunološki sustav te pospješuje zgrušavanje krvi i zacjeljivanje rana.
• Krvne žile: Šljiva jača stjenke krvnih žila, pospješuje cirkulaciju krvi i smanjuje previsok krvni tlak, te pomaže protiv hemoroida i ateroskleroze.
• Probava: Šljiva potiče apetit i pospješuje probavu, regulira neurednu probavu i pomaže protiv probavnih smetnji.
• Crijeva: Šljiva (sirova, kuhana, osušena ili prerađena) pospješuje bolji rad i pražnjenje crijeva, te pomaže
• Jetra i žuč: Šljiva pospješuje bolji rad jetra i izlučivanje žuči, te pomaže kod otečene jetre i ciroze jetra.
• Bubrezi i mokraćni mjehur: Šljiva pospješuje bolji rad bubrega te izlučivanje mokraće i vode iz tijela, pospješuje izlučivanje manjih bubrežnih i mokraćnih kamenaca, te pomaže kod upale bubrega i upale mokraćnog mjehura.
• Kosti i zglobovi: Šljiva ublažava bolove u kostima i zglobovima te pomaže kod reume, artritisa, gihta i osteoporoze.
• Duševne tegobe: Šljiva jača živce te pomaže protiv nervoze, stresa, melankolije, nesanice i poteškoća s koncentracijom, pade i pomaže protiv epilepsije.
• Koža: Šljiva kao oblog pomaže protiv alergijskog osipa, krasta
ŠIPAK
Bogat je C vitaminom, smatra se da je najizdašniji izvor ovog vitamina od svih biljaka. Specifičnost vezana uz C vitamin u šipku je što se njegova koncentracija i nakon termičke obrade i stajanjem smanjuje znatno sporije nego kod ostalih vrsta voća.
Šipak ima vrlo velike količine vitamina C (1700-2000 mg za 100 g) najviše nakon crnog ribizla, a posebno je važno što se kuhanjem ne gubi. Količina vitamina C ne ostaje dugo stabilna, već se nakon jedne godine u plodovima, pekmezu ili likeru smanji na samo jednu četvrtinu od prvotne vrijednosti. Osim vitamina C sadrži i vitamine A, D i E, masne kiseline i antioksidant flavonoid.
Pripisuju mu se mnoga medicinska svojstva, od otklanjanja malaksalosti, umora, anemije (slabo-krvnosti), kao i antiupalna svojstva pri upalama unutarnjih organa. Plodovi sadrže značajan postotak voćnog šećera (oko 22%), bjelančevina (oko 3,6%) i masti (oko 0,7%). Zatim sadrže vitamine B1, B2, niacin i karotene (provitamin A), vitamin E. Vrlo je značajan i sadržaj mineralnih tvari, naročito kalija. Odlikuju se i bogatim sadržajem željeza, magnezija, fosfora i sumpora, u manjoj mjeri flavonide, tanine, voćne kiseline i pektine 25%.
KOPRIVA
Kopriva se koristi za njegovanje biljaka, što uključuje vrt, voćnjak, povrtnjak. Njeguje se i liječi nadzemni dio biljke, zatim tlo i jako bitan podzemni odnosno korijen.
Kopriva u kuhinji
Kopriva je jako hranjiva biljka. Izvrsna je u varivima, juhama, salatama i raznim kombinacijama jela.
Kopriva je puna željeza i vitamina
Koprivi se moramo pokloniti jer je jako ljekovita biljka koja sadrži velike količine vitamina (osobito A, C, B2), mineralne soli, biljne hormone i enzim sekretin te je zato odlična za proljetne i jesenske kure čišćenja. Njome se, zbog obilja željeza, otklanja stanje potištenosti i osjećaj umora, ali i pridonosi stvaranju crvenih krvnih zrnaca što olakšava opskrbu tijela kisikom i otklanja slabokrvnost. Kopriva blago pospješuje rad gušterače i izlučivanje inzulina pa tako smanjuje šećer u krvi, dobra je kod tegoba respiratornog sustava (smiruje kašalj, blagotvorno djeluje na iskašljavanje, bronhitis i prehladu), potiče cirkulaciju krvi ( poželjna je kod arterioskleroze, tegoba s venama, hemeroidima). Nadalje čisti krv, njezin čaj smiruje upale kože i sluznice ( sluznica želuca, sluznica crijeva, kožne upalne bolesti, infekcije, ekcemi i osipi), pospješuje rad bubrega (to već svi znamo), pomaže kod vrtoglavica i slabosti, izlučuje vodu i mokraću iz tijela, pomaže kod urinarnih infekcija, općenito jako povoljno djeluje na cjelokupni imunitet tijela (bilo da je riječ o virusnim, bakterijskim, gljivičnim ili alergološkim poremećajima). Kopriva općenito popravlja krvnu sliku i tako regenerira organe do kojih dolazi ta „nova”,”svježa” krv, djeluje i na genitalne organe a posebno je poznata njena upotreba kod tegoba s prostatom. Donekle će pomoći i kod pretjeranih krvarenja.
Ne čekajte dugo već u proljeće kada niču tek mladi izbojci kopriva koji su najbogatiji udjelom C vitamina, otiđite u prirodu ubrati prve mlade listove.
Snaga tek izniklog mladog bilja koje je tijekom zime grijala utroba zemlje, moćni je eliksir zdravlja koji, uziman i stavljan u redovite obroke poput juha ili variva, može ojačati imunitet, popraviti opće stanje malaksalosti i utjecati na krvnu sliku, te na vaš ten, sjaj kože i kose.
Čaj od koprive
U proljeće je poželjno, nakon zimskog mirovanja, provesti čišćenje organizma. Najjednostavnije je to učiniti s čajem koji je koristan kod kožnih bolesti, bubuljica i akni, a preporučuje se i kod pojave afti i upale desni. Zbog visokog udjela kalija, čaj djeluje diuretski, zbog čega se koristi u liječenju upale mokraćnih puteva.
Čaj se sprema od sušenih listova i koristan je za zdravlje cijelog organizma.
Čaj za jačanje imuniteta (kod prehlada, hunjavice, gripe…)
2 čajne žličice suhoga lista prelijete s 2 do 3 dcl vruće vode. Čaj pustiti da odstoji 5-10 minuta i zatim ga ocijeđenog piti. Ako postoje kakve plućne tegobe dodati u čaj žličicu meda.
Čaj za sjaj kose, jačanje vlasišta i protiv peruti
3-4 žlice suhoga lista preliti litrom i pol vode (možete napraviti i mješavinu sačinjenu od 3 žlice suhog lista i 1 žlice korijena koprive). Ostaviti čaj da odstoji oko 15 min, a zatim ga procijediti. Kada je ohlađen ili mlak, lagano ga umasirajte u vlasište i potom dobro isperite.
NUSPOJAVE: Kopriva se ne preporučuje srčanim bolesnicima i osobama s oštećenim bubrezima. Uzimana u većim dozama, može izazvati probavne tegobe i crvenilo kože. Pri duljoj uporabi kopriva utječe na gubitak kalija u tijelu, što možete nadoknaditi prehranom bogatom kalijem.
Biljno gnojivo od koprive: 1 kg svježe ili 300 g suhe biljke preliti s 10 litara kipuće vode, ostaviti par dana kroz koje će pripravak provrijeti. Snažno smrdi, ali je vrlo djelotvorno. Može se u njega dodati i gavez, preslicu i dr biljke. Postoje različite varijante ovog pripravka ali gdje god je koprive od davnina se koristi neka od inačica ovog recepta. U nekim krajevima se odvoji tekući dio od taloga, negdje se samo nadodaje nova kopriva i nova voda ali svagdje se posebna pažnja posvećuje razrjeđivanju. Prejako gnojivo ( makar bilo i biljno) može spaliti biljke. Osnovno razrjeđivanje (za zalijevanje zemlje/po zemlji) je 1 l tekućeg gnojiva razrijeđena s 10 l vode, ako se razrijedi 1 l gnojiva sa 50 l vode time se dobiva gnojivo koje možemo prskati po listovima. Ako uzmemo tekućinu tek pristavljenog pripravka unutar 24 h ( od kada smo potopili svježu /suhu koprivu sa vodom) dobivamo prirodni insekticid. Njime treba više puta u toku dana špricati napadnute biljke.
MASLAČAK
Biljka koju nalazimo na ravnicama kao dosadni korov za bolesne je ljude nadasve dragocjena i ljekovita. Cvjeta u travnju i svibnju na livadama i travnjacima. Izbjegava jako vlažne površine. Ima dva istaknuta svojstva: pomaže kod oboljenja žuči i jetre. Sakupljamo listove prije cvjetanja, korijenje u proljeće ili jesen, stabljike za vrijeme cvjetanja. Cijela je biljka ljekovita. Dijabetičari bi trebali svaki dan jesti do deset stabljika maslačka dok je u cvatu. Stabljiku operemo zajedno s cvijetom, zatim prvo odstranimo cvjetnu glavicu i polako sažvačemo. Stabljika je u početku malo gorka, hrskava i sočna i jede se kao endivija. Stalno bolesni ljudi, koji se osjećaju slomljeni i umorni, trebali bi provesti 14-dnevnu kuru sa svježim stabljikama maslačka. Bit će iznenađeni s izvrsnim uspjehom. Stabljike pomažu i kod drugih tegoba. Otklanjaju kožni svrab, lišajeve i osipe, poboljšavaju želučane sokove i pročišćuju želudac od svih nepoželjnih tvari. Svježe stabljike mogu bezbolno rastvoriti žučne kamence, te potiču rad jetre i žuči. Pored mineralnih tvari maslačak sadrži još i važne ljekovite i gradbene tvari koje su jako značajne za otklanjanje poremećaja u metabolizmu. Svojim pročišćavajućim djelovanjem pomaže kod gihta i reume; oteknuća žlijezda splasnu ako tri do četiri tjedna provodimo kuru sa svježim stabljikama. Maslačak s uspjehom koristimo i u liječenju žutice i kroničnih oboljenja slezene. Korijenje maslačka, sirovo, ali i osušeno, upotrijebljeno kao čajni iscjedak pročišćuje krv, pospješuje probavu, znojenje i mokrenje te djeluje okrepljujuće. Čini krv žitkom i odlično je sredstvo protiv grušanja krvi.
Čaj od maslačka: 1 vrhom punu čajnu žličicu korijenja ostavimo tijekom noć u 1/4 litre hladne vode, sljedeći dan zagrijemo do ključanja i procijedimo. Tu količinu podijelimo i popijemo gutljaj po gutljaj pola sata prije i pola sata nakon doručka.
Maslačak u kuhinji: mlade listove srežemo umiješamo u salatu, napravimo salatu s kuhanim jajima i listovima maslačka. Od cvjetova radi se juha …