Biljka koju nalazimo na ravnicama kao dosadni korov za bolesne je ljude nadasve dragocjena i ljekovita. Cvjeta u travnju i svibnju na livadama i travnjacima. Izbjegava jako vlažne površine. Ima dva istaknuta svojstva: pomaže kod oboljenja žuči i jetre. Sakupljamo listove prije cvjetanja, korijenje u proljeće ili jesen, stabljike za vrijeme cvjetanja. Cijela je biljka ljekovita. Dijabetičari bi trebali svaki dan jesti do deset stabljika maslačka dok je u cvatu. Stabljiku operemo zajedno s cvijetom, zatim prvo odstranimo cvjetnu glavicu i polako sažvačemo. Stabljika je u početku malo gorka, hrskava i sočna i jede se kao endivija. Stalno bolesni ljudi, koji se osjećaju slomljeni i umorni, trebali bi provesti 14-dnevnu kuru sa svježim stabljikama maslačka. Bit će iznenađeni s izvrsnim uspjehom. Stabljike pomažu i kod drugih tegoba. Otklanjaju kožni svrab, lišajeve i osipe, poboljšavaju želučane sokove i pročišćuju želudac od svih nepoželjnih tvari. Svježe stabljike mogu bezbolno rastvoriti žučne kamence, te potiču rad jetre i žuči. Pored mineralnih tvari maslačak sadrži još i važne ljekovite i gradbene tvari koje su jako značajne za otklanjanje poremećaja u metabolizmu. Svojim pročišćavajućim djelovanjem pomaže kod gihta i reume; oteknuća žlijezda splasnu ako tri do četiri tjedna provodimo kuru sa svježim stabljikama. Maslačak s uspjehom koristimo i u liječenju žutice i kroničnih oboljenja slezene. Korijenje maslačka, sirovo, ali i osušeno, upotrijebljeno kao čajni iscjedak pročišćuje krv, pospješuje probavu, znojenje i mokrenje te djeluje okrepljujuće. Čini krv žitkom i odlično je sredstvo protiv grušanja krvi.

Čaj od maslačka: 1 vrhom punu čajnu žličicu korijenja ostavimo tijekom noć u 1/4 litre hladne vode, sljedeći dan zagrijemo do ključanja i procijedimo. Tu količinu podijelimo i popijemo gutljaj po gutljaj pola sata prije i pola sata nakon doručka.

 

Maslačak u kuhinji: mlade listove srežemo umiješamo u salatu, napravimo salatu s kuhanim jajima i listovima maslačka. Od cvjetova radi se juha …